Izvješće o globalnom bogatstvu – dobre su godine iza nas

22.09.2016 12:22
Značajno globalno usporavanje rasta imovine u 2015. godini
slika

Allianz je predstavio sedmo izdanje Izvješća o globalnom bogatstvu (Global Wealth Report) koje analizira stanje imovine i dugova kućanstava u više od 50 zemalja. Kako pokazuju rezultatiIzvješća, čini se da su dobre godine stvar prošlosti: globalna financijska imovina 2015. godine porasla je za svega 4,9 posto, tek nešto malo iznad stope gospodarskog rasta. U protekle je tri godine financijska imovina rasla dvostruko većom brzinom, po prosječnoj stopi  od 9 posto. „Rast financijske imovine dostigao je kritičnu točku”, rekao je Michael Heise, glavni ekonomist Allianza. „Ekstremne mjere monetarne politike očito gube svoj utjecaj čak i na cijene imovine. Posljedica toga je da više nema ključnog pokretača rasta imovine. Istodobno kamatne stope nastavljaju padati u minus pa izgledi za štediše nisu blistavi.”

Usporen rast financijske imovine u industrijskim zemljama

Zaista nije slučajnost da je usporeni rast najjače pogodio Europu, SAD i Japan. U zapadnoj Europi (3,2 posto) i SAD-u (2,4 posto), rast imovine je u 2015. godini višenego prepolovljen. Posve je drugačija situacija u  u Aziji (izuzev Japana) u kojoj je financijska imovina porasla za 14,8 posto. Vodstvo ove regije u odnosu na ostatak svijeta sve je izraženije. I u drugim dvjema perspektivnim svjetskim regijama, Latinskoj Americi i istočnoj Europi,prosječan rast imovine bio je upola manji od onog u Aziji. Odavno je prošlo vrijeme kada su te regije bile u stanju držati korak s Azijom. Od ukupno 155 bilijuna eura globalne financijske imovine, na regiju Azije (bez Japana) odnosilo se 18,5 posto u 2015. godini. To  znači da se udio imovine unutar te regije više nego utrostručio od 2000. te da njezinudio  sada daleko nadmašuje onaj eurozone (14,2 posto).

Velike regionalne razlike na području rasta duga

Obveze kućanstava 2015. godine narasle su na 4,5 posto pa je dug kućanstava na kraju godine iznosio 38,6 bilijuna eura. To je za četvrtinu više od vrijednosti prije izbijanja velike financijske krize. Kretanja dugase znatno razlikuju od regije do regije: u Aziji (bez Japana) je nastavljen rast duga, dok je u Latinskoj Americi i Europi, zbog krize koja je utjecala na velika gospodarstva tih regija, rast duga znatno smanjen. U nekim azijskim zemljama poput Južne Koreje i Malezije omjeri duga, tj. obveze kućanstava koje se mjere kao postotak nominalnog bruto domaćeg proizvoda, došli su na razine kakve su zabilježene u SAD-u, Irskoj ili Španjolskoj na vrhuncu stambenog procvata.

U Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi uočena je tek poneka promjena, uz obveze koje rastu umjerenom brzinom, zaostajući za stopom rasta bruto domaćeg proizvoda šestu godinu zaredom. Dakle kućanstva su – osobito ona u naprednim zemljama - još uvijek vrlo oprezna kada je riječ o zaduživanju. U brojnim zemljama u zapadnoj Europi obveze su se 2015. godine još uvijek smanjivale. „Samo manji broj kućanstava nije odolio zazovu ekstremno niskih kamatnih stopa na kreditna zaduženja i odvažio se na potrošnju uz potporu kredita”, komentirao je Heise. „Većina kućanstava ponaša se  ekonomski vrlo razumno – prkose namjerama središnjih bankara koji pokušavaju napuhati potražnju za kreditima putem drastičnih rezova kamatnih stopa. Nakon iskustava  iz razdoblja financijske krize, kućanstva važnijim smatraju smanjenje zaduženosti.”

Kako su financijska imovina i dug u 2015. godini rasli usklađeno, tako je i neto financijska imovina, tj. razlika između bruto financijske imovine i obveza, porasla za istu stopu: veća je za 5,1 posto u odnosu na godinu ranije – to je ispod razine u prethodne tri godine kada su brojke rasta bile dvoznamenkaste.

Hrvatska: Rast imovine je zanemariv

U Hrvatskoj je lani rast imovine znatno usporio sa 7,2 posto koliko je iznosio 2014. godine na 1,1 posto. Dok je imovina u mirovinskim fondovima i osiguranjima snažno raslaza gotovo 10 posto, vrijednosni papiri značajno su pali – za čak 12,6 posto. Međutim, s nešto manje od 16 posto udjela u portfelju, dužnički vrijednosni papiri, dionice i udjeli investicijskih fondova još uvijek nemaju veliku  ulogu u štednji hrvatskih kućanstava. Više od polovice njihove financijske imovine čine depoziti po viđenju (avista depozita), oročeni depozitii štedni depoziti koji su 2015. godine porasli za samo 2,2 posto.

Nakon dvoznamenkastih stopa rasta u godinama prije financijske krize, privatne obveze u Hrvatskoj smanjile su se četvrtu godinu zaredom za dodatnih 1,7 posto. Ipak, usprkos smanjivanju obveze od 4,120 eura po stanovniku  veće su od prosjeka istočnoeuropskih država članica EU-a (3,630 eura). Štoviše, s omjerom duga (obveze kao postotak BDP-a) od 40 posto Hrvatska je  druga u regiji, odmah iza  Estonije s 45 posto.

Prema financijskom izvještaju o globalnom bogatstvu Hrvatska u globalnom poretku zauzima 33. mjesto. kao i godinu prije s 8.060 eura neto financijske imovine po stanovniku. Hrvatska se na globalnoj ljestvici (vidi tablicu za prvih 20) nalazi iza Latvije, a ispred Malezije. U odnosu na 2000. godinu pala je za četiri mjesta. Kad govorimo o bruto iznosu financijske imovine po glavi stanovnika, Hrvatska se nalazi na 34. mjestu, iza pet drugih zemalja regije. Međutim, na našoj listi među prvih 20 još uvijek nema niti jedne članice EU-a iz istočne Europe. Slovenija i Češka najbolje su plasirane te se nalaze na 26., odnosno 27. mjestu. Osim dugogodišnjih predvodnika, Švicarske i SAD-a, aktualnom ljestvicom dominiraju skandinavske i azijske zemlje.

 

Prijavite se na besplatni newsletter Pregled regije i budite u toku sa regijskim vijestima, analizama, poreskim i zakonodavnim promjenama, poslovnim prilikama, mogućnostima za novi posao...

Vaša e-mail adresa    

Ukoliko ne želite više primati besplatni newsletter, to možete uraditi sa dva klika.