Hrvatske tvrtke okreću se najbrže rastućem europskom tržištu

15.09.2016 15:22
Smanjuje se robni suficit u robnoj razmjeni EU s drugim tržištima - Hrvatska izuzetak
slika

Komentirajući danas objavljene podatke Eurostata o robnoj razmjeni EU, predsjednik HGK Luka Burilović kazao je da su hrvatskim poduzetnicima i dalje najzanimljivije europske zemlje, prije svega članice Europske unije. Ističe kako je vidljiv trend odmaka od tradicionalnih tržišta, a da je pojačan angažman tvrtki i rast interesa za poslovanje prema zemljama Višegradske skupine. „Hrvatske tvrtke sve se češće okreću i dalekim tržištima poput Sjedinjenih Američkih Država ili Kanade gdje se otvaraju nove mogućnosti za jači plasman naših proizvoda. Ipak, najinteresantnija tržišta u ovom trenu su među novijim članicama EU-a poput Poljske, Mađarske, Češke ili Slovačke i upravo zato ćemo tamo imati predstavnike HGK“, najavljuje Burilović.

 Prema Eurostatovim podacima o ostvarenoj robnoj razmjeni u prvih sedam mjeseci EUje u naizgled nepovoljnijoj situaciji od Hrvatske. Naime, vrijednost robnog izvoza smanjena je na godišnjoj razini za 5,5%. Pritom je pad zabilježen kod svih najvažnijih grupa proizvoda osim kod hrane i pića, a najveći pad zabilježen je kod energije, odnosno energenata, te kod strojeva, uređaja i vozila. Izvoz je smanjen prema čak devet od deset najvećih vanjskotrgovinskih partnera EU, pri čemu je izuzetak bio samo izvoz prema Japanu ostvaren na istoj razini. Takva se kretanja tek dijelom mogu objasniti usporavanjem rasta potražnje u pojedinim od tih zemalja te aprecijacijom eura prema njihovim valutama.

Promatrano prema članicama, pad Extra EU izvoza, odnosno izvoza prema trećim zemljama, zabilježen je kod čak dvadeset i jedne članice, a  Hrvatska je s rastom Extra EU izvoza od 5% (prema podatku Eurostata) uz Irsku, Luksemburg i Maltu najviše povećala taj oblik izvoza.

Vrijednost uvoza Europske unije također bilježi pad od 4,6% i to ponajprije zbog smanjene vrijednosti uvezenih energenata i u znatno manjoj mjeri sirovina, čemu je najviše pridonio pad cijene sirove nafte na globalnom tržištu. Kao posljedica navedenih kretanja izvoza i uvoza, na razini EU bilježi se smanjenje robnog suficita u robnoj razmjeni s ostalim tržištima. Taj je suficit smanjen s 31 milijardu eura u sedam mjeseci prošle godine na 20,7 milijardi eura, a upravo je prema tom podatku EU u boljoj poziciji od Hrvatske. Naime, zbog oporavka domaće potražnje i nastavka rasta izvoza u Hrvatskoj se bilježi relativno dinamičan rast uvoza i kao posljedica toga trend povećanja robnog deficita na godišnjoj razini. Zbog toga je za Hrvatsku i nadalje prioritet povećanje prisutnosti na postojećim i otvaranje novih tržišta kako bi neto efekt robne razmjene s inozemstvom imao pozitivan učinak na rast BDP-a.

Veća dinamika rasta izvoza prema ostalim zemljama jestjedna od specifičnosti robne razmjene Hrvatske s EU u prvoj polovini ove godine. Takva kretanja ostvarena su, prije svega, zahvaljujući znatno povećanoj vrijednosti izvoza u SAD i Saudijsku Arabiju gdje je znatno povećan izvoz oružja, lijekova i streljiva. Ipak treba napomenuti da se rast hrvatskoga izvoza i dalje temelji na rastu izvoza prema članicama EU, posebno prema Njemačkoj, te da taj izvoz i dalje čini približno 68% ukupnog.

Prijavite se na besplatni newsletter Pregled regije i budite u toku sa regijskim vijestima, analizama, poreskim i zakonodavnim promjenama, poslovnim prilikama, mogućnostima za novi posao...

Vaša e-mail adresa    

Ukoliko ne želite više primati besplatni newsletter, to možete uraditi sa dva klika.