Aerodromi u Hrvatskoj - poželjne udavače

06.09.2016 15:00
slika

Hrvatske zračne luke redom bilježe porast broja putnika i prometa, ulažu u širenje kapaciteta i općenito ostvaruju odlične poslovne rezultate, unatoč ponekim problemima koji, kako to obično biva, korijen imaju u političkom kadroviranju i nezdravom uplitanju stranačkih interesnih skupina u posao. Usprkos tim sitnim negativnim utjecajima, val rasta turizma kojem na ruku idu geopolitička zbivanja u konkurentskim državama podiže i domaće aerodrome pa stoga ne čudi da su ih mirovinski fondovi, najveći institucionalni ulagači na našem tržištu, označili kao iznimno poželjne “udavače” i spremno čekaju na bilo kakvu naznaku privatizacije. Priču, kao i uvijek u biznisu, najobjektivnije pričaju brojke, a one pokazuju da je u srpnju ove godine u hrvatskim zračnim lukama nastavljen trend rasta broja putnika. Prevezeno ih je 1,48 milijuna ili 19 posto više nego u srpnju prošle godine, pokazuju neslužbeni podaci Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (HACZ).

U srpnju je najviše putnika bilo u Zračnoj luci Split, njih 541.200 ili 25,4 posto više nego lanjskoga srpnja, slijedi Zračna luka Dubrovnik sa 380.000 putnika i rastom od 16,5 posto, dok je u zagrebačkoj zračnoj luci prevezeno 10,6 posto više putnika nego u lanjskom srpnju, ukupno njih 302.000.

Rast i na otocima

Najveći porast broja putnika zabilježen je na bračkom aerodromu, od gotovo 90 posto, no taj podatak djeluje malo manje impozantno kada se uzme u obzir konkretan broj ljudi koji su prošli kroz tu zračnu luku, a bilo ih je ukupno 2992. Mali Lošinj jedini je domaći aerodrom koji je ostvario pad broja putnika u odnosu na lanjski srpanj, i to za 55 posto, ali kao i u slučaju Brača, fluktuacije djeluju dramatično jer se radi o relativno malim brojkama - u ovom slučaju riječ je o 1652 putnika. Srpanjski porasti u zrakoplovnom prijevozu putnika nastavljaju se na lipanjske. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), kroz hrvatske zračne luke u lipnju je prošlo malo više od milijun putnika ili 13,6 posto više nego u lipnju lani. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci, pak, zračne su luke, prema podacima DZS-a, zabilježile gotovo tri milijuna putnika, odnosno bile su u plusu 9,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Neslužbeni podaci HACZ-a obogaćeni brojkama za srpanj pokazuju da je u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci prevezeno 4,37 milijuna putnika ili 12,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Najveći broj putnika prošao je kroz Zračnu luku Zagreb, 1,5 milijuna ili 6,82 posto više, potom u Splitu, 1,2 milijuna ili 18,2 posto više, te u Dubrovniku, 1,05 milijuna ili 15,7 posto više. Kao i na mjesečnoj bazi, opet se najveće fluktuacije, pozitivne i negativne, bilježe na Braču i Malom Lošinju. Do srpnja 2016. broj putnika na bračkom aerodromu narastao je 53 posto u odnosu na prvih sedam mjeseci prošle godine, odnosno prevezeno je 6328 putnika, dok je najveći minus zabilježen na Malom Lošinju, za 39 posto, što prevedno u brojke znači da je kroz lošinjski aerodrom prošlo 3892 putnika. Pad broja putnika u tome je razdoblju zabilježen i u Zračnoj luci Osijek, za 3,4 posto, na 16.045 putnika, ali upravu osječkog aerodroma to ne brine jer na godišnjoj razini očekuju značajan rast putnika.

U Osijeku uvode nove linije

“U Zračnoj luci Osijek iz godine u godinu bilježimo porast broja putnika. Ako uzmemo u obzir 2015. godinu u kojoj smo imali nešto manje od 30.000 putnika i dosadašnji broj putnika u 2016. godini, opravdano je reći da do kraja godine očekujemo nešto više od 40.000 putnika. Porast od oko 30 posto je svakako značajan, kao i činjenica da će se povećati i broj operacija zrakoplova s obzirom na to da ćemo linije prema Rijeci, Puli, Splitu i Dubrovniku prvi put imati tijekom cijele godine, kao i prema Zagrebu s kojim smo i do sada prometovali i u zimskoj sezoni”, objasnio nam je direktor Zračne luke Osijek Domagoj Marinić, dodavši kako rade na uvođenju novih linija prema stranim destinacijama. “Linija prema Londonu s kompanijom Ryanair je vrlo uspješna, letovi su gotovo uvijek popunjeni te je to definitivno dobar temelj za uvođenje i drugih linija. Trenutačno nam je primarno povezati Slavoniju s gradovima u Njemačkoj i Irskoj te omogućiti da linije prometuju tijekom cijele godine”, istaknuo je Marinić, dodajući kako će se investirati u aerodromsku infrastrukturu. “Potkraj ove godine u Zračnoj luci će započeti druga faza rekonstruiranja putničke zgrade pri kojoj će, osim samog izgleda i funkcionalnosti putničke zgrade, najznačajnija biti izgradnja još jednog dolaznog i jednog odlaznog gatea. To će nam omogućiti da istovremeno opslužujemo i domaće i međunarodne letove. Uz to, potkraj 2015. potpisan je ugovor za izgradnju aviohangara na prostoru Zračne luke Osijek”, pojasnio je Marinić.

Osječani nisu jedini koji planiraju ulagati u svoje kapacitete. S obzirom na konstantan rast putnika i splitski aerodrom mora investirati u infrastrukturu, a što to konkretno znači pojasnio nam je pomoćnik direktora Zračne luke Split Pero Bilas. “Planira se rekonstrukcija i dogradnja putničkog terminala, već je izrađena projektna dokumentacija i pribavljena građevinska dozvola, a u tijeku je otvoreni postupak javne nabave za odabir glavnog izvođača radova. Financiranje će se realizirati iz vlastitih izvora, a ukupna vrijednost projekta je procijenjena na 450 milijuna kuna”, rekao nam je Bilas, potvrdivši nam HACZ-ove neslužbene brojke o 1,2 milijuna putnika u prvih sedam mjeseci ove godine. Ističe kako se rast broja letova prema stranim destinacijama odvija isključivo sezonski, a do sad je u 2016. ostvaren promet od 6556 zrakoplova, odnosno u porastu je za 7,4 posto.

U Zadru ne spavaju na lovorikama

I Zračna luka Zadar je također rasla po solidnim stopama. Naime, od početka godine prevezli su 350.000 putnika ili 4,5 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Nakon iznimno dobrog srpnja kada je zabilježen rast od 15,1 posto, takav trend je nastavljen i u kolovozu. “Samo je u prva dva tjedna kolovoza kroz našu zračnu luku prošlo gotovo 50.000 putnika što je rast od 7,5 posto. U lipnju ove godine opslužili smo 69.591 putnika što je rast od 1,5 posto u odnosu na prošlogodišnji lipanj, a rast je zabilježen i u svibnju kada je prevezeno 62.748 putnika što je 5,7 posto više u odnosu na isti mjesec lani”, istaknuo je Nikola Barać, službenik za informiranje Zračne luke Zadar, koji predviđa da bi ove godine trebali ostvariti promet preko pola milijuna putnika i time nadmašiti rekordnih 496.000 putnika od prije dvije godine. Prema zadarskoj Zračnoj luci trenutačno leti 25 operatora od kojih je tradicionalno najvažniji Ryanair sa 13 linija i oko 60 posto ukupnoga prometa. Ove godine uveli su novu liniju za Berlin, dok prema Zadru od ove godine lete i zrakoplovne kompanije Air Berlin, Luxair i Lot.

Unatoč odličnim pokazateljima, Uprava zadarskog aerodoroma ne spava na lovorikama, u izradi im je master plan kojim se u idućih 20 godina predviđa izgradnja novih infrastrukturnih objekata izvan gabarita sadašnje zračne luke. “Već sad imamo neke projekte s ishodovanim dozvolama za gradnju kao što su nova trafostanica kao uvjet za izgradnju solarnih panela i novo skladište za duty-free shop, a u postupcima za ishođenje dozvola za gradnju su dogradnja putničke zgrade kako bi se u cijelosti uskladili sa schengenskom regulativom, rekonstrukcija i produženje USS-a 14-32 i glavne stajanke te dogradnja parkirališta. Planira se i početak projektiranja novog hangara za održavanje većih zrakoplova”, pojasnio je Barać.

Veliki planovi na Malom Lošinju i Omišlju

I riječka zračna luka u Omišlju na otoku Krku bilježi ovoga ljeta rekordan promet. Napokon je uređen i terminal za prihvat putnika, a s moderniziranom opremom spremni su za schengenski režim letova. “Ovih dana je kroz zračnu luku prošao stotisućiti putnik, a do kraja godine bit će ih 160.000. Ohrabruje i to što su aviokompanije prvi put ove godine produžile sezonu letova”, zadovoljno ističe direktor aerodroma Tomislav Palalić. U planovima im je izgradnja još jedne uzletno-sletne staze koja bi bila postavljena okomito na već postojeću, kako bi se izbjeglo otkazivanje letova zbog bure. Ni na Malom Lošinju ne sjede skrštenih ruku unatoč nešto lošijim rezultatima ove sezone. Imaju ambiciozne planove rekonstrukcije i proširenja zračnog pristaništa koji uključuju produljenje piste sa 900 na 1800 metara te izgradnju nove zgrade pristaništa, čime će na Lošinj moći slijetati zrakoplovi kapaciteta do 180 putnika. To će omogućiti ugovaranje čarter linija, a cijeli otok biti će dostupniji gostima koji traže najvišu kvalitetu. Projekt je uvršten na listu strateških investicijskih projekata Republike Hrvatske još 2014. godine, a prema sadašnjim procjenama, ukupna vrijednost investicije iznosit će oko 35 milijuna eura.

Dotjerivanje Dubrovnika i Zagreba

Dubrovački aerodrom također prolazi ozbiljno dotjerivanje teško 1,1 milijardu kuna, od čega će čak 950 milijuna sufinancirati EU, što ovaj projekt čini jednim od najvažnijih infrastrukturnih projekata u državi. Modernizacija dubrovačke zračne luke itekako je potrebna jer broj putnika stalno raste, a dosadašnji kapaciteti su dosegli svoje limite. Ako uzmemo u obzir činjenicu da čak 65 posto gostiju koji posjećuju Dubrovnik dolazi zračnim putem, jasno je od kolike je važnosti dogradnja aerodroma za turizam tog kraja. Završetak radova očekuje se sredinom 2019. godine, a do tada će se u potpunosti izgraditi preostali dio pristanišne zgrade, rekonstruirati uzletno-sletna staza, staza za vožnju i stajanje te putnički terminal s nadstrešnicom.

Naravno, ne možemo ne spomenuti dovršetak izgradnje putničkog terminala zagrebačke zračne luke koji se očekuje u ožujku iduće godine. Ukupno će biti investiran 331 milijun eura, odnosno 243 milijuna za dizajn i konstrukciju novog putničkog terminala te 88 milijuna za održavanje aerodromske infrastrukture tijekom koncesijskog perioda od 30 godina. Nova zgrada terminala prostirat će se na 65.000 metara kvadratnih u sklopu kojih je planirano 6000 kvadrata komercijalnih prostora. U prvoj fazi će imati kapacitet od pet milijuna putnika kojima će na raspolaganju biti 30 šaltera za registraciju putnika s tri trake za preuzimanje prtljage. Prtljaga će se sortirati potpuno automatiziranim sustavima, dok će putnici putem aviomostova izravno iz terminala ulaziti u zrakoplove i obrnuto.

Sjenu na odličnu sezonu i poslovanje nedavno je malo bacila dnevno-politička saga o kadroviranju, naime, DUUDI je na svojoj internet stranici prije nešto više od mjesec dana objavio natječaje za izbor direktora šest zračnih luka i direktora Hrvatske kontrole zračne plovidbe te člana Uprave aerodroma Pula. Riječ je o direktorima aerodroma Zadar, Split, Rijeka, Osijek, Zagreb i Dubrovnik. Samo nekoliko dana nakon te objave tehnički ministar prometa Oleg Butković je poništio sve raspisane natječaje uz objašnjenje kako nema smisla da se nešto više od mjesec dana prije parlamentarnih izbora biraju direktori državnih tvrtki.

Unatoč tim sitnim zakulisnim čarkama koje se kod nas očito ne mogu izbjeći, trenutačnim poslovanjem hrvatskih zračnih luka mogu biti zadovoljni i putnici, i uprave aerodroma, a i država. Nadamo se da će se pozitivni trendovi nastaviti te da će se nastaviti bilježiti rekordne brojke, kako na terminalima, tako i u državnoj blagajni. 

Miro Soldić

Prijavite se na besplatni newsletter Pregled regije i budite u toku sa regijskim vijestima, analizama, poreskim i zakonodavnim promjenama, poslovnim prilikama, mogućnostima za novi posao...

Vaša e-mail adresa    

Ukoliko ne želite više primati besplatni newsletter, to možete uraditi sa dva klika.