GDi Grupa: Rast veći od planiranoga

26.01.2016 12:30
slika

Ukupni prihodi GDi Grupe, hrvatske tvrtke za industrijski softver i tehnološka rješenja koja koriste poslovni subjekti, industrija i javne djelatnosti, dosegli su 110 milijuna kuna u 2015. i bili su veći za 20 posto u odnosu na 2014. godinu. GDi ima široku mrežu vlastitih lokalnih tvrtki u devet zemalja izvan Hrvatske u kojima rade lokalni kadrovi. Također, GDi ima razvijenu mrežu partnerskih tvrtki iz Hrvatske za izvozna rješenja i međunarodnih lokalnih ili globalnih partnera za nuđenje i implementaciju GDi rješenja zajedno s njihovim uslugama i rješenjima. GDi je od klijenata na hrvatskom tržištu ostvario oko 23 posto svojih prihoda, a 77 posto od onih izvan zemlje.

Jezgra poslovanja tvrtke je u Hrvatskoj gdje ima oko 55 posto od ukupno 150 djelatnika i gdje je najveći dio razvoja novih proizvoda. Preostalih otprilike 45 posto otpada na ostalih devet zemalja.

Dobri pomaci

Boran Lončarić, osnivač i predsjednik Uprave GDi Grupe, kaže kako veliko povjerenje inozemnih klijenata u GDi softverske proizvode i rješenja uvelike raduje, ali i obvezuje. “Kada inozemni klijent javno na konferenciji objavi da im je učinkovitost nekog radnog procesa povećana osam puta primjenom GDi rješenja, to je ogromno priznanje našem zajedničkom radu”, ističe on dodajući kako je rast tvrtke zapravo još i veći, jer su u 2015. dodatno ostvarivani i nekonsolidirani prihodi jedne djelatnosti koju je tvrtka izdvojila u 2014. godini. “Pa bismo, ako bi se to samo aritmetički dodalo, mogli reći da smo u 2015. dosegli ukupno gotovo 130 milijuna kuna prihoda. Pri tome, zadržavamo EBITDA i druge ključne poslovne pokazatelje postotno na razini od prošlih godina, dakle održavamo solidnu poslovnu uspješnost, a čije rezultate izravno odmah reinvestiramo u razvoj proizvoda te u osnovicu na naše poslovanje i razvoj prisutnosti na međunarodnim tržištima”, objašnjava on.

Hrvatsko tržište, nastavlja Lončarić, za GDi je nakon nekoliko godina upitnih ekonomskih trendova sada stabilno i čak je lagano raslo, investicijama privatnog sektora u telekomunikacijama, prometu, logistici te proizvodnji, posebice u proizvodnji hrane. “I u javnome sektoru ima vrlo dobrih pomaka, dobrih inicijativa i trendova, no potreba je za još većim i bržim koracima naprijed, jasnim prioritiziranjem proračuna za ogromne koristi koje softver donosi učinkovitosti uprave, a time i konkurentnosti te privlačenju investicija privatnog sektora i razvoju broja radnih mjesta u njemu”, napominje on dodajući kako je, općenito govoreći, cijelo poslovno okruženje u Hrvatskoj doživjelo napredak, klima u medijima i javnosti jest više za konkurentnost, za tehnologiju i za učinkovitost. “U sklopu toga u GDi-ju smo vrlo zadovoljni da je naš dugogodišnji izvozni rast i razvoj prepoznat, pa smo, recimo, u 2015. godini dobili i potpore za daljnju izvoznu prilagodbu naših proizvoda, za poslovni razvoj na inozemnim tržištima te za školovanje naših kadrova. Nadamo se i daljnjem dobivanju EU i hrvatskih potpora kao uspješna hrvatska i srednjoeuropska tvrtka”, napominje.

Važnost obrazovanja

Tvrtka je već bila donijela i objavila dugoročni plan da kontinuirano, stabilno i održivo organski raste barem devet posto godišnje. “No, kao što se primjećuje, u 2015. smo uvelike prebacili taj naš plan – a sve isključivo organski bez ikakvog dodatnog zaduživanja, bez ikakvih akvizicija nekih tvrtki, samo iznutra. Naša najveća investicija uvijek su bili i jesu te će i dalje biti - naši zaposlenici. Zapošljavamo aktivno, rastemo po broju zaposlenih, regrutiramo te ih dodatno školujemo”, ističe Lončarić, dodajući kako je mogućnost zapošljavanja i razvoja kvalitetnih kadrova najvažniji razlog zašto neka softverska tvrtka posluje na nekoj lokaciji. A Hrvatska, smatra Lončarić, mora snažno zagristi u bitnu reformu obrazovanja te znatno povećati ulaganja u tzv. STEM (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) edukaciju, te u broj inženjera koji završavaju fakultete svake godine, koji je apsolutno nedovoljan. “Softverska industrija rado bi više zapošljavala u Hrvatskoj, ali jednostavno fakulteti ne proizvode dovoljan broj kadrova. Druge srednjoeuropske članice EU-a su u tome pogledu, primjerice Slovenija, Mađarska, Češka i Poljska, bitno većih mogućnosti te Hrvatska mora pod hitno učiniti bitne korake”, smatra Lončarić.

 

Boris Odorčić

Prijavite se na besplatni newsletter Pregled regije i budite u toku sa regijskim vijestima, analizama, poreskim i zakonodavnim promjenama, poslovnim prilikama, mogućnostima za novi posao...

Vaša e-mail adresa    

Ukoliko ne želite više primati besplatni newsletter, to možete uraditi sa dva klika.