Veliko čišćenje zombi-tvrtki

31.08.2015 08:46
slika

Od 1. rujna trebalo bi započeti veliko čišćenje tržišta od poduzeća u dugotrajnoj blokadi. Na snagu stupa novi stečajni zakon koji, uz ostalo, obvezuje Finu da pokrene stečaj svake tvrtke čiji su računi blokirani dulje od 120 dana. Takvih je potkraj lipnja bilo 19.646 s ukupnim dugom od 19,2 milijarde kuna. Od toga je dug prema državnom proračunu iznosio 3,2 milijarde kuna, prema lokalnom proračunu 197,5 milijuna kuna, a prema ostalima (prema bankarskom sektoru i ostalim poslovnim subjektima) daleko najviše - 15,8 milijardi kuna.

U poduzećima koja su blokirana duže od 120 dana zaposleno je 10.139 radnika. No prema zakonu, stečajevi se neće istovremeno otvarati u svim poduzećima koja su u blokadi duljoj od 120 dana, već prema određenim rokovima za svaku kategoriju, prema dužini blokade (od najduže prema kraćoj). Od sljedeće bi godine trebali krenuti stečajevi u zadnjoj kategoriji blokiranih poslovnih subjekata od 120 do 360 dana. Za pokretanje stečaja bit će dovoljna i činjenica da tvrtka tri mjeseca uzastopno nije isplatila plaće radnicima. “Ovim izmjenama, na kojima smo dugo i detaljno radili, htjeli smo dati veća prava i više zaštite vjerovnicima u predstečajnom postupku te omogućiti brži dovršetak stečaja uz povećavanje transparentnosti”, rekao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić prilikom donošenja zakona.

POSTUPKE ĆE VODITI SUDOVI

U novi stečajni zakon uključene su i odredbe iz Zakona o predstečajnoj nagodbi. Predstečajne postupke vodit će sudovi, a Fina će ubuduće imati samo ulogu tehničke pomoći sudovima. Predstečajni postupak moći će pokrenuti i vjerovnici ako se s time složi dužnik, a predstečaj je moguć za poduzeća koja nemaju uvjeta za stečaj te ga nagodbom s vjerovnicima žele izbjeći. Novim zakonom uređuje se i prodaja imovine u stečaju u najviše pet krugova koji se moraju odviti u roku od godine dana. Zakon propisuje da se cijena iz prvog kruga ruši na tri četvrtine u drugom, na polovinu u trećem, na jednu četvrtinu u četvrtom krugu, dok u petom cijena može biti samo jedna kuna. Za pokretanje stečaja odgovornima se, osim direktora, smatraju i članovi nadzornih odbora ili vlasnici kojima Fina, kad pokreće stečaj po službenoj dužnosti, može naplatiti do 20.000 kuna predujma za troškove stečaja, ako ga sami nisu pokrenuli.

Imena blokiranih tvrtki bit će javno objavljena na mrežnim stranicama sudova, zajedno s osnovnim podacima o njihovim vlasnicima i svim postupcima koji će se voditi u okviru stečaja, uključujući iznos naknade za stečajnog upravitelja. Ivan Rude, predsjednik Hrvatske udruge stečajnih upravitelja, smatra da je najbolja odlika novog zakona što se automatski pokreće stečaj nakon što tvrtka bude 120 dana u blokadi. “To je puno bolje nego da se pušta da tvrtke postoje, a zapravo uopće ne posluju i samo stvaraju nered na tržištu. Kakvog smisla ima da tvrtka bude u blokadi nekoliko godina? Stoga će uklanjanje tih zombi-tvrtki biti jedna od najboljih posljedica ovog zakona”, smatra Rude. Rude također ocjenjuje da je primjereno što je odabran rok od 120 dana neprekidne blokade. “Istina, događalo se nekim poduzećima da su se uspjela oporaviti nakon pet-šest mjeseci blokade, ali to su rijetki slučajevi. Naravno da će i ovaj zakon možda izazvati i takav neki štetan slučaj, da će u stečaj otići tvrtka koja bi možda uz malo dulje vrijeme dobila priliku za novi život, ali mislim da dobri elementi u zakonu ipak pretežu”, kaže Ivan Rude.

Predsjednik Udruge stečajnih upravitelja upozorava da poduzetnici zbog lakšeg upadanja u stečajnu situaciju moraju biti na oprezu. “Čim se pojave veće teškoće u poslovanju, treba zatražiti predstečajni postupak. Dakle, odmah treba reagirati, a ne pustiti da tvrtka potone ispod razina iz kojih se može izvući. Problem je samo što kod nas tvrtke mogu doći u probleme bez svoje krivnje. Primjerice, neki poslovni partner im prestane plaćati zbog nekih svojih razloga. Pa onda ne mogu isplatiti plaću radnicima, iako bi to htjeli”, opisuje Rude. Prema njegovu mišljenju, treba biti oprezan i zbog odredbe da se u stečaj ide nakon tri neisplaćene plaće. Treba isplatiti barem jednu nakon mjesec ili dva pa dobiti na vremenu. “Nažalost, velika je nelikvidnost, nema novca jer nema novih poslova, a nema poslova jer nema novca. Tako se sve to vrti u krug. U Njemačkoj se ne može dogoditi da netko ne plati i da dalje postoji na tržištu. Kod nas je zakon pisan kao da živimo u takvom uređenom društvu. Ali odnekud se mora početi. Novi stečajni zakon pokušat će nas natjerati da budemo više odgovorni i prema svom poslu i prema partnerima. “Nije to savršen zakon, a praksa će pokazati što će trebati mijenjati u hodu”, ocijenio je Rude.

NAJVIŠE DUŽNIKA U ZAGREBU

Prema podacima Fine, najviše pravnih osoba blokiranih 120 i više dana ima u Gradu Zagrebu (6831), a na njih se odnosi 47 posto svih dospjelih neizvršenih obveza (9,01 milijarda kuna). Slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 15,5 posto (2,9 milijardi kuna), zatim Istarske i Primorsko-goranske koji duguju po 1,16 milijardi kuna te Zagrebačke županije s udjelom od 5,4 posto (1,03 milijarde kuna). Na poduzeća iz tih pet županija odnosilo se 80 posto svih nepodmirenh osnova za plaćanje u trajanju od 120 i više dana u Hrvatskoj. Ostalih 20 posto iznosa disperzirano je na 16 ostalih županija, s udjelima od 0,2 posto u Požeško-slavonskoj, do 2,8 posto u Zadarskoj županiji te 3,4 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Promatrano po gradovima i općinama, po iznosu duga neprekidna trajanja 120 i više dana opet prednjači Grad Zagreb s udjelom od 47 posto. Prema tom kriteriju izdvajaju se Split (10,8 posto) i Rijeka (3,3 posto), a slijede Zadar (1,9 posto), Pula, Umag, Samobor i Velika Gorica (1,1 posto) te Dubrovnik (jedan posto). Dug stariji od 120 dana ima 15.091 poduzeće bez zaposlenih, a 3790 ih ima jednog ili dva zaposlena. S tri i više zaposlenih je 765 poduzeća koja duguju 120 i više dana. Analitičari Hrvatske gospodarske komore ističu da se u očekivanju stupanja na snagu novog stečajnog zakona vrijednost nepodmirenih obveza poslovnih subjekata nastavlja kretati tromo: nakon blagog porasta u svibnju, u lipnju je zabilježeno blago smanjenje (-1,1 posto) do razine od 27,7 milijardi kuna. Pritom je glavnina, odnosno 24,1 milijarda kuna neplaćenih obveza (86,7 posto ukupne vrijednosti svih nepodmirenih osnova za plaćanje), dug poslovnih subjekata koji su blokirani duže od 360 dana, a 19,3 milijarde kuna duguju društva bez ijednog zaposlenog. Stoga bi se, prema provođenju novog zakona, u kraćem roku trebala drastično smanjiti vrijednost neizvršenih obveza kao statističkog podatka kojim se definira stanje likvidnosti realnog sektora. No to ujedno neće automatski značiti i poboljšanje sustava međusobnih plaćanja, ocjenjuju u HGK-u.

Pripremio: Igor Vukić

Prijavite se na besplatni newsletter Pregled regije i budite u toku sa regijskim vijestima, analizama, poreskim i zakonodavnim promjenama, poslovnim prilikama, mogućnostima za novi posao...

Vaša e-mail adresa    

Ukoliko ne želite više primati besplatni newsletter, to možete uraditi sa dva klika.