logo Pregled regije

Prijavite se na naš besplatni dnevni newsletter!

Vaša e-mail adresa:

Budite u toku s regionalnim vijestima, analizama, poreznim i zakonodavnim promjenama, poslovnim prilikama, mogućnostima za novi posao...
BP promo
Mala zemlja sa otvorenom ekonomijom
Regija
11.04.14 15:30
Mala zemlja sa otvorenom ekonomijom

Tako Crnu Goru opisuje počasni konzul u Sloveniji Vojislav Kovač, koji slovenska poduzeća vidi i kao djelove konzorcija poduzeća iz regije

300 marketinških divova na jednom mjestu
Regija
10.04.14 15:30
300 marketinških divova na jednom mjestu

Na današnjoj konferenciji "Marketing Summit Belgrade" okupilo se preko 300 marketing menadžera, direktora prodaje i stručnjaka za marketing i...

U petak odluka suda o zakonu o nekretninama
Slovenija
26.03.14 15:30
U petak odluka suda o zakonu o nekretninama

Slovenski ustavni sud će sutra objaviti odluku o zahtjevu za ocjenu ustavnosti Zakona o porezu na nekretnine, zapisali su u priopćenju. Sud je...

Pusić: Do kraja našeg mandata nema novih poreza za gospodarstvo
Hrvatska
07.02.14 15:30
Pusić: Do kraja našeg mandata nema novih poreza za gospodarstvo

Prva potpredsjednica hrvatske Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić objašnjava planove Vlade u procesu smanjenja proračunskog...

Agrokoru odobrena koncentracija s Mercatorom; uvjet je prodaja 96 prodavaonica
Hrvatska
14.04.14 15:30
Agrokoru odobrena koncentracija s Mercatorom; uvjet je prodaja 96 prodavaonica

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja uvjetno je odobrila koncentraciju koja nastaje stjecanjem kontrole koncerna Agrokor nad slovenskim...

Krajnji rok za prijavu projekata za SBF 15. travanj
Bosna i Hercegovina
14.04.14 15:30
Krajnji rok za prijavu projekata za SBF 15. travanj

Krajnji rok za dostavu projekata za Petu međunarodnu investicijsku konferenciju Sarajevo Business Forum 2014, koja će se održati 14. i 15. svibnja,...

Traži se 1.500 građevinskih radnika za izgradnju dviju autocesta u Makedoniji
Makedonija
07.04.14 15:30
Traži se 1.500 građevinskih radnika za izgradnju dviju autocesta u Makedoniji

Više građevinskih kompanija traži inženjere, tehničare i opće radnike za izvođenje građevinskih radova na autocestama Miladinovci-Štip i...

Agrodar sve proizvode izvozi u Njemačku
Bosna i Hercegovina
28.03.14 15:30
Agrodar sve proizvode izvozi u Njemačku

Poljoprivredna zadruga Agrodar iz Cazina najavila je, tokom susreta s voditeljima otkupnih stanica i kooperantima, da će ove godine na njemačko...

Agencija za plaćanja u poljoprivredi povukla 93,11 milijuna eura
Hrvatska
18.04.14 15:30
Agencija za plaćanja u poljoprivredi povukla 93,11 milijuna eura

Hrvatska je u prva tri mjeseca ove godine putem Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju povukla 710 milijuna kuna (oko...

Izvoz ajvarа u pet godina porastao za 47,8 posto
Makedonija
17.04.14 15:30
Izvoz ajvarа u pet godina porastao za 47,8 posto

Izvoz makedonskog ajvara u posljednjih je pet godina porastao za 47,8 posto. Izvoz ovog delikatesa prošle godine iznosio je 12,4 milijuna eura, a u...

Roglić: Pad gospodarstva ove će godine biti najmanje 2 posto

10.07.2013 15:30
Jedan od najuspješnijih hrvatskih poduzetnika Branko Roglić, vlasnik Orbico Grupe, ekskluzivno za tjednik Aktual otkriva planove za širenje svog...
slika
Jedan od najuspješnijih hrvatskih poduzetnika Branko Roglić, vlasnik Orbico Grupe, ekskluzivno za tjednik Aktual otkriva planove za širenje svog poslovanja u Indoneziju i Kinu. Za njegove poslovne planove ne postoje granice jer, kako kaže, "svijet je sve manji kako su avioni brži i jeftiniji". Ovaj Makaranin je svoj biznis odavno odveo izvan domaćih granica širenjem poslovanja u regiji i zemljama Europske unije. Poznat je kao poduzetnik koji ne podiže kredite za razvoj poslovanja, nego ga financira isključivo vlastitim sredstvima. Nikada nije bio na svojim jahtama, koje su dio njegovog turističkog segmenta tvrtke, i ne želi imati vozača. Pomalo počinje razmišljati o mirovini, iako te dane ne vidi u skorije vrijeme. Za Aktual govori o svojim poslovnim i privatnim planovima, o tome zašto ne želi biti političar, a dotaknuli smo se i gospodarskog stanja u državi.
 
Nedavno ste bili u posjetu Indoneziji. Je li točno da poslovanje vaše grupacije širite i na to tržište?
Točno je da poslovanje širimo i na Indoneziju. U rujnu s indonezijskom kompanijom Global Putra International Group osnivamo joint venture kompanije u Indoneziji, Hrvatskoj i Kini. Najprije smo se dogovorili da ćemo u rujnu u Zagrebu napraviti joint venture poduzeće u Hrvatskoj, a iza toga će slijediti ista takva poduzeća u Indoneziji i Hong Kongu. Naša namjera je da kroz ta poduzeća uvozimo robu iz Indonezije i plasiramo je kroz Orbicove kanale u 17 europskih država, a isto tako da europsku robu, pa tako i hrvatsku robu, izvozimo u Indoneziju.
 
Zašto ste se odlučili za indonezijskog partnera i kako je tekao tijek pregovora?
Do smo sada našu operaciju širenja poslovanja proveli u 17 zemalja i smatrao sam da ima prostora za razmišljanje o onim zemljama koje imaju najveći rast na svijetu, a među njima je i Indonezija. To je sedma najbrže rastuća ekonomija na svijetu te bilježi rast BDP-a od sedam posto. Prije odlaska u tu zemlju sam se nekoliko puta sreo s veoma agilnim i aktivnim Veleposlanikom Republike Indonezije u Hrvatskoj Argusom Sardjanom. Dogovorili smo da odemo na put i vidimo što se da napraviti u izmjeni roba između dviju zemalja. Bolje rečeno, između Europe i Indonezije jer smo već tada znali kada će Hrvatska ući u EU. S obzirom na to da sam predsjednik Nadzornog odbora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i jedan od osnivača, u Indoneziji sam bio i u ime HUP-a .Sa mnom je bio i Bernard Jakelić, zamjenik direktora HUP-A. Ostvarili smo kontakte s njihovom udrugom poslodavaca. Na koncu smo bili izvanredno primljeni na svim razinama u Indoneziji i napravili smo prvi konkretan posao, a to je pismo namjere. Potpisali smo ga s tvrtkom Global Putra International Group.
 
Kako će se zvati nove joint venture tvrtke?
Nismo još razmišljali o tome, ali će svakako imati obilježja obiju država. Hoće li se zvati CroInd ili IndoCro ili nekako slično, još ne znam. No o svemu ćemo se dogovoriti u rujnu, kada u Zagreb stigne CEO Global Putra International Groupa.
 
Što će se konkretno uvoziti u Europu i Hrvatsku, a što će te izvoziti u Indoneziju?
Na europsko tržište ćemo uvoziti svu indonezijsku robu koja će biti interesantna poput namještaja, drva, tropskog voća i ugljena. Naime, Indonezija ima najbolji ugljen na svijetu, iako ga se u posljednje vrijeme izbjegava zbog zagađenja. Međutim, njihov ugljen ima jako malo sumpora tako da su zagađenja mala, dok su efekti veći. Taj energent je i dalje zanimljiv jer je struja jeftinija i do 50 posto ako se proizvodi na ugljen u odnosu na bilo koji drugi energent.
 
Ima li to veze s u termoelektranom Plomin C?
Nije vezano isključivo uz Plomin. Samo je u Europi 50-ak termoelektrana koje rade na ugljen. A što se tiče izvoza u Indoneziju, tamo ima prostora za robe koje bi toj zemlji bile interesantne. Radi se o automobilima, raznim tehnologijama i robi koje u Indoneziji nema.
 
Možete li navesti neke konkretne primjere tih roba i ima li mjesta za hrvatske proizvođače?
Zanimljive su im tehnologije za proizvodnju raznih strojeva, tehnologije za proizvodnju  namještaja jer su njihove zastarjele. Dakako da postoji prilika i za hrvatske proizvođače. Priliku bi mogli iskoristiti Končar Transformatori ili bismo mogli izvoziti tramvaje. Prilika za izvoz u Indoneziju je mnogo jer je to zemlja s veoma niskom bazom.
 
Spomenuli ste i otvaranje tvrtke u Kini. Zašto tamo otvarate tvrtku?
Kina je veliko tržište koje podupire indonezijsko. Radi se o veoma bliskim kontaktima između Indonezije i Kine, tako da jedno bez drugog ne ide. Stoga smatram da je veza između tih dviju zemalja te između Europe i Indonezije veoma dobra stvar te da se iz toga može razviti veliki posao. Kina je danas tvornica svijeta jer se tamo proizvodi sve, pri čemu je proizvodnja 50 posto jeftinija. Također, čak deset puta jeftiniji je rad u nego, primjerice, Hrvatskoj, a kad je tomu tako onda i kapital ide tamo gdje će se lakše oploditi. Dakle, prirodno je da se ide tamo gdje su mali porezi, jeftin rad i gdje je postoji pravna država. To je razlog zašto te zemlje danas ostvaruju visoke stope rasta i privlače ogromne količine europskoga pa i svjetskog kapitala.
 
Kakvi su poslovni planovi vaše Orbico grupe u ovoj godini i kako funkcionira Rafinanz, posljednja tvrtka koju ste preuzeli u Mađarskoj, a kako rumunjska tvrtka Egea Orbico koju ste preuzeli godinu dana ranije?
Za ovu godinu na razini Grupe planiramo ostvariti prihode od 860 milijuna eura, što je rast  od 30 milijuna eura. Dakle, rast ćemo od tri do četiri posto. Iako je svaki rast dobar, potrebno je istaknuti da je ovaj naš zaista respektabilan jer očekujem da će BDP u Hrvatskoj u ovoj godini pasti najmanje dva posto, bez obzira na najave. Ne mogu u potpunosti predvidjeti na koji način će ulazak u EU utjecati na BDP jer je prerano. Nadam se da će imati pozitivan utjecaj i zbog toga očekujem pad od samo dva posto jer bi inače pao i više. Razvoj poslovanja u Rumunjskoj također ide po planu. Počeli smo s distribucijom proizvoda tvrtke Procter & Gamble (P&G), a nedavno samo preuzeli distribuciju Matel igračaka kao dijela FMCG poslovanja. Ovih dana uvodimo u distribuciju i njemačku kavu Chibo. Polako ćemo dosegnuti očekivane promete s obzirom na veličinu Rumunjske.
 
Koliki promet očekujete u Rumunjskoj?
Radi se o otprilike deset do 15 milijuna eura u sljedećih nekoliko godina. Rumunjska je velika zemlja, a u sljedećih desetak do 20 godina možemo dosegnuti promete i do 100 milijuna eura.
 
Orbico je odavno izašao iz hrvatskih okvira, a širenja govore o velikim planovima za veliki europski biznis.
Naš je plan vrlo ambiciozan, a to je da budemo najveći ili jedan od najvećih distributera u Europi. Prerasli smo i granice jugoistočne Europe jer smo po veličini našega prometa, koji će ove godine doseći iznos od 860 milijuna eura, već jedan ozbiljan europski holding.
 
Znači li to uvrštavanje još nekih tvrtki u portfelj distribucije?
Svakako bismo računali na sve one tvrtke koje bi distribuirale robu našim kanalima, ali da je ta roba kompatibilna sa sadašnjim portfeljom. Dakle, ne bi smjele biti u konkurenciji s tvrtkama koje već jesu u našem portfelju. Ne možemo i ne želimo raditi ništa što se kosi s P&G-ovim proizvodima te proizvodima tvrtki kojima je vlasnik, poput Duracela, Brauna, Gillettea.
 
Jesu li vam pristupile već neke tvrtke i koje?
Naravno da jesu. Mi smo zanimljiva tvrtka jer plaćamo svaki račun u dan njegova pristizanja. Zato imamo ponuda sa svih strana jer smatramo da je obraz najveća vrijednost koju imamo i nećemo ga prljati.
 
Iako ste mnogo puta isticali da nemate političke ambicije, bili ste savjetnik predsjednika Stjepana Mesića i danas ste počasni slovenski generalni konzul u Splitu. Jeste li promijenili odluku?
Poznato je da sam proljećar. Tadašnje vrijeme, Mika Tripalo i Savka Dabčević Kučar su me odredili prema svojoj politici. U to vrijeme bio sam čak i član partije mjesec dana jer smo automatski svi bili učlanjeni, da bi promjenom politike svi iz partije bili izbačeni. Od tih vremena sam vezan za tu politiku radi koje je bivši predsjednik Stjepan Mesić bio u zatvoru. Važno mi je za naglasiti da je on prvi čovjek koji je u meni prepoznao poduzetnika jer sam u to vrijeme bio relativno anoniman. Cijenim ga i kao političara od instinkta i smatram da je on rođeni političar. Reagira u trenutku na svaku promjenu situacije brzo i pravilno. Mesić je čovjek koji nam još uvijek treba.
 
Znači li to da ste bliski politici HNS-a?
Blizak sam politici HNS-a i razmišljao sam o ulasku u politiku, ali u politici je toliko negativnih stvari s kojima se ne mogu složiti, tako da ću se držati gospodarstva. U politici morate znati lagati i mijenjati svoje mišljenje iz dana u dan, a ja tome nisam sklon. Imam svoj pravac kojim se krećem. Financiram onoga u politici za kojeg smatram da ide u pravom smjeru. Ne zamjeram se nikome. Neograničeno povjerenje imam u predsjednika Ivu Josipovića i mislim da je on conditio sine qua non hrvatske budućnosti.
 
Kako gledate na političko i gospodarsko stanje u zemlji u okolnostima razjedinjenosti političkog postupanja, ekstremnog rasta nezaposlenosti i urušavanja BDP-a?
Situacija u zemlji je dosta loša i potpuno razumijem ministra financija Slavka Linića koji pokušava stabilizirati proračun. Kod nas javna potrošnja raste enormnom brzinom, a realna ekonomija konstantno pada. Te dvije stvari nije lako pomiriti i nitko nema hrabrosti i odlučnosti kazati gospodi u javnoj potrošnji da ih ne može biti 250.000, nego maksimalno 100.000, inače će ova država završiti u stečaju. Velikom se brzinom približavamo grčkom scenariju. Ako se ne uspostavi ravnoteža između realne ekonomije i javne potrošnje, mi ćemo morati dobiti nekog mentora, tutora ili gubernatora koji će s nama upravljati jer to ne možemo sami.
 
Mislite li na Međunarodni monetarni fond (MMF)?
Mislim, i već prije sedam godina sam rekao da nam treba MMF. Da smo to tada prihvatili, danas bismo sigurno bili u boljem položaju. MMF bi imao hrabrosti napraviti one korake kojih se naša Vlada boji jer ako napravi rezove, izgubit će izbore. Primjerice, svi znamo za prekobrojnost općina i županija u Hrvatskoj, ali se nitko ne usuđuje srezati taj broj.
 
Dakle, smatrate da je politika trebala već odavno poduzeti neke drastične korake u vezi sređivanja stanja u državi?
Teško ćete objasniti radniku koji je ostao bez posla u svom poduzeću da mu se to dogodilo jer raste javna potrošnja te da država istovremeno u svoj sustav i dalje zapošljava. Ako se nastavi ovim dosadašnjim putem, neminovno je da će doći do nemira. Moramo hitno naći ljude, naći Vladu koja će imati hrabrosti izgubiti izbore, ali napraviti sve ono što je neophodno za opstanak države.
 
Rekli ste da ne možete u potpunosti predvidjeti učinke ulaska Hrvatske u EU, ali smatrate da će oni biti pozitivni. Za koga?
Ulazak Hrvatske u EU je izazov i šansa te ujedno za neke i veliki problem. Oni koji su svoje tvrtke na vrijeme počeli restrukturirati, smanjivati troškove, racionalizirati svaki segment poslovanja, za njih je to šansa jer će na velikom tržištu moći plasirati svoje po cijeni i kvaliteti konkurentne proizvode. Ne možete na europskom tržištu prodati mačka u vreći. S druge strane, oni koji su propustili vrijeme pristupanja Hrvatske u EU za prilagodbu, oni koji su se raskomodili i imaju loše proizvode te nisu poradili na troškovima proizvodnje, takvi će se naći u velikim problemima. Danas mnogi šleperi s jeftinijom i kvalitetnijom robom stižu u Hrvatsku.
 
Koliko tvrtki, prema vašoj procjeni, ima šanse uspjeti na europskom tržištu jer se  isticalo kako su domaći proizvodi i usluge veoma nekonkurentni?
Reći ću samo da u Hrvatskoj postoji 300.000 viška radnih mjesta. Izlaz za njih se nalazi u Hrvatskoj ekonomiji u selima. Ti ljudi bi trebali dobiti poštene otpremnine i vratiti se na svoje neobrađena imanja i prvom redu biti siti i u mogućnosti prehranjivati svoju obitelj. Tako bi se omogućilo državi da dođe do stabilne pozicije, a s takve pozicije bi se moglo polako rasti uz pomoć EU tržišta, znanja i tehnologije.
 
Evidentno je da je jedan dio rješenja i na azijskim tržištima, kada ste i sami krenuli tamo?
Mi tražimo razmjenu roba. Sjetite se lekcija iz povijesti koje su uvijek završavale rečenicom da se neka zemlja razvila jer je cvjetala trgovina. Kad procvjeta trgovina, u njoj će procvjetati i Hrvatska. Imamo izvanredne komparativne prednosti i nadam se da će u Hrvatsku doći pametni ljudi s novcem koji nije špekulantski i koji je pošteno zarađen u Europi. Naime, nije samo važna zarada novca i njegov volumen. Važno je stečeno znanje pri zarađivanju tog novca. Takav poduzetnik ima iskustvo koje će primijeniti na naše resurse, na naš Jadran, na bijeli brački kamen, drvo, rijeke, vode, Slavoniju i sve duge resurse. Međutim, potrebno je najprije stvoriti preduvjete, odnosno uspostaviti ravnotežu između realne ekonomije i javne potrošnje.
 
Svi se kunu u investicije, a ništa bitno još nismo vidjeli. Kako to komentirate?
Problem je u tome što je starije, kokoš ili jaje? Bi li prije trebao doći novac ili bi prije trebalo napraviti državu u kojoj se taj novac može najefikasnije iskoristiti. Ako imate državu s visokim porezima i skupim radom, onda taj novac koji dolazi se ne oplođuje. Ljudi koji imaju novac su pametni ljudi i neće ga donijeti negdje gdje ga ne mogu oploditi i vratiti za pet, sedam ili osam godina. U ovakvim okolnostima i oni koji ga imaju će otići i neće se više vratiti.
 
Kako to da još uvijek radite, a mogli bi ste uživati u mirovini? Otkud vam tolika energija?
Ne znam. Možda se radi o genima. Želio bih otići u mirovinu. Polako oba svoja sina navikavam na moj posao. Uvodim ih tako da im jednog dana mogu reći: sinovi dragi, ja ostajem s mamom u Makarskoj i lovim ribu ili igram na balote. Svaki slobodan trenutak provodit ću na svom ribarskom brodu ili na obiteljskom imanju u Župi. Više me veseli biti što bliže ljudima i mislim da se u tome nalazi dio mojeg uspjeha u životu.
 
Na fotografiji: Branko Roglić
 
Fotograf: Saša Zinaja
 

Prijavite se na besplatni newsletter Pregled regije i budite u toku sa regijskim vijestima, analizama, poreskim i zakonodavnim promjenama, poslovnim prilikama, mogućnostima za novi posao...

Vaša e-mail adresa    

Ukoliko ne želite više primati besplatni newsletter, to možete uraditi sa dva klika.